Da li je kukuruz je zdrav? Ne postoji zdrava i nezdrava hrana. Postoji prirodna hrana i ona iz tvornice. Činjenica je da ono što danas jedemo nije hrana to je proizvod iz tvornice koji je svoj energetski potencijal izgubio procesom rafinacije. Puno toga utiče na činjenicu da je hrana danas postala jeftinija. Mnoge su poljoprivredne politike uticale su da hrana postane jeftinija i dostupnija. Poljoprivredni poticaji u određene poljoprivredne kulture kao što su kukuruz, soja, pamuk npr. u Americi uticali su na to da se stvore viškovi i ostaci koje je trebalo negdje potrošiti.
Zato, danas imamo brojne aditive i konzervanse koji su napravili upravo situaciju da jedemo proizvode, a ne hranu.
Procjenite da li je kukuruz zdrav kao namirnica u ovom konkretnom slučaju.
Posmatrajmo to na ovaj način. Kada jedete hranu u nekom od lanaca brze hrane jedete puuuno kukuruza, a da toga niste svjesni.
Pohovana piletina od pilića koji su hranjeni kukuruzom, smjese za pohovanje koje u sebi sadrži kukuruz ili čak kukuruzni škob radi hrskavije korice. Prženo je u kukuruznom ulju. Pakovanje u kojem je zapakovano u sebi sadrži kukuruz.
Zatim, ima još! Krompirići obloženi kukuruznim škrobom da bi bili hrskavi, kečap, hamburger.
Hamburger od životinje koja je hranjena kukuruzom. Sir koji je samo ne sir jer u sebi sadrži recimo kukuruzni škrob. Pecivo koje u sebi sadrži visoko-frkutozni kukuruzni sirup (HFCS). Kečap također sadrži glukozno-fruktozni sirup. Pomfrit pržen u kukuruznom ulju.
Upravo ova vrsta ulja sadrži Omegu 6 masnu kiselinu koja iako je esencijalna dobar je primjer kako nešto što je dobro ukoliko se uzima previše ima kontraefekat. Danas je u prehrani ima i previše i time potiče razne upalne procese u organizmu. O ovome učimo i u sklopu Wholistic krug programa. Gazirani napitak u sebi sadrži glukozno-fruktozni sirup napravljen od kukuruza.
Ne kažem da ne treba sebi dopustiti ponekad pojesti hamburger. Ne volim zabrane u prehrani. Jer, zabranama gradimo pogrešan odnos prema hrani.
Pa da li je kukuruz zdrav kao namirnica?
Da, u svom cjelovitom i nerafiniranom obliku. Ne GMO. Ima svoje benefite.
Ali, treba napraviti pravi odabir i znati porijeklo namirnica. Pecivo od tijesta kakav su pravile naše nene koje je fermentiralo dugo od cjelovitih žitarica.Takvo pecivo i osobe osjetljive na gluten mogu da konzumiraju i koje kao takvo ima i niži glikemijski indeks. Kečap koji se nekada također pravio bez dodataka glukozno fruktoznog sirupa. I on je nekada bio fermentiran, nije bio sladak kao ovaj danas. Ali, i danas se mogu naći kvalitetniji na tržištu ili napravite sami svoj kečap!
Meso od životinja hranjenih ispašom, a ne tovljeno sa hormonima.
Hrana prelazi velike udaljenosti i u sebi sadrži mnoštvo pesticida, fungicida, herbicida, hormona i ima niži udio nutrijenata. Namirnice koje dolaze iz udaljenih krajeva ubiru se još nezrele tako da nisu uspjele absorbirati sve nutrijente iz tla na kojem su uzgajane. Zato je udio nutrijenata u namirnicama smanjen 5-40% posljednjih pedeset godina (USDA).
Recimo, udio magnezija je 85% manji u namirnicama od bijelog brašna nego brašna sa cjelovitim, samljevenim zrnom. Kada znate da magnezij učestvuje u 300 biohemijskih procesa u vašem organizmu možda vam da sliku o bitnosti takvog jednog mikronutrijenta.
Čitajte deklaracije na namirnicama.
Ukoliko neki od sastojaka ne razumijete zapitajte se da li ga želite unijeti u svoj organizam. Jedite u duginim bojama. Lokalno. Organsko. Namirnice koje su u sezoni. Namirnice energetski bogate.
Kada tražite organsko voće i povrće tražite certifikat koji to dokazuje. Greenwashing je prisutan kako u kozmetici, tako i na prehrambenim proizvodima. Svako ko prodaje hranu koju naziva organskom, eko ili bio mora imati certifikat zato. Puno je malih proizvođača koji svježe povrće i voće prodaju i na pakovanju je deklarisano da je u procesu konverzije. Proces konverzije znači da proizvođač prelazi sa konvencionalnog uzgoja na organski tako da možete dati šansu i takvoj vrsti voća i povrća.
Vjerujmo prirodi i počnimo ponovo slušati svoje tijelo.
One Response