Jedimo sezonski. Recept za zapečeni crveni luk.
Jesen je konačno zakucala na naša vrata. I kako se sve polako mijenja u našoj okolini tako se mijenja puno toga i u nama. Polako naš organizam počinje žuditi za drugačijom vrstom hrane. Da li li osjećate? Kako zimi žudite za nečim što će vas ugrijati? Ljeti za nečim laganijim što će vas rashladiti.
I mi se mijenjamo u skladu sa našim biološkim satom koji se mijenja sa vanjskim sezonskim satom.
Nedavno sam čitala jednu od knjiga Rudolfa Stenera inače začetnika Waldorfske škole, biodinamičkog uzgoja hrana (da uprostim još napredniji način organskog uzgoja namirnica koji je usklađen ne samo sa ciklusima godišnjih doba nego i ciklusima i dešavanjima na nebu).
Danas, kada osjetite glad ili žeđ, uvijek možete otvoriti frižider ili slavinu sa vodom. Kada svjetlost izblijedi, možete uključiti prekidač za svjetlo. Biljke nemaju tu slobodu da mogu odabrati što i kada će jesti ili u kojoj mjeri će biti izložene svjetlu. Duboko ukorjenjene u tlu, posve su ovisne o onome što im priroda nudi-svjetlost i toplinu sunca, vodu iz izvora, jesenju kišu ili zimsku hladnoću ili tamu. Biljke koje jedemo, za razliku od nas, ipak bi trebale biti blisko usklađene sa ciklusima godišnjih doba.
Uzgoj usjeva hidropona i umjetnog svjetla te dostava hrane avionima u zamrzivačima koje nadziru računari, omogućili su nam odabir gotovo svakog povrća kojeg poželimo, 365 dana u godini. Jagode zimi. Što da ne? Hmmmm.
Ali, druga strana medalje je ta da su kultivirane biljke izbačene iz ritma godišnjih doba, čime je i nas zadesila ista sudbina. Najbolji način da se uskladimo sa ritmom i prirodnim ciklusima godišnjih doba jeste taj da uzgojimo baram nešto vlastite hrane.
Zato, jedimo sezonski. Jedimo lokalno. Jedimo organsko.
Nedavno sam baš imala interesantan dijalog kada je komšija molio da neko ubere šljive i jabuke iz njegovog dvorišta.
” Jer, niko ne želi da bere. Lakše im je da odu u prodavnicu i kupe! ” Zvuči poznato? Te iste jabuke iz naše bašte sadrže dobre bakterije koje su bliže bakterijama koje nastanjuju našu crijevnu floru, imaju veći udio minerala i vitamina nego one koje držimo u hladnjačama, a još su i špricane. Jedimo sezonski. Takve namirnice u svom sastavu tada imaju najveću koncentraciju hranjivih sastojaka.
Ovaj recept je posveta jednoj namirnici koja po biodinamičkom uzgoju obrađuje se i priprema za sadnju u dane korijenja. Korijenje je dobro zato što nas “uzemljuje” i po recimo makrobiotici preporučuje se njegova konzumacija u jesen.
RECEPT
- 1 kg ljubičastog luka
- aceto balsamico, (pokušajte pronaći pravu stvar, da u sebi ne sadrži karamel boju)
- so, biber
- začini po želj. Ja sam stavila svježe grančice timjana i ružmarina.
Luk isjeći na krugove debljine 0,5 m . Ploške složiti u pleh sa svim sastojcima i zaliti acetom balsamicom.Prekriti papirom za pečenje. Staviti u prethodno zagrijanu pećnicu na 200 stepeni. Poslije toga smanjite na 180 stepeni i pecite nekih 20 minuta. Ali, pazite! Budite na oprezu ima tendenciju da zagori!
U slast!