Tart od šljiva koji mirisom podsjeća na jesen.
Ukusno, brzo i jednostavno. Cjeloviti i zdravi sastojci.
Spelta je vrsta pšenice koja ima manji klas i ljusku te je zato više zaštićena od različitih vrsta zagađenja i insekata za razliku od drugih vrsta žitarica. Nije prošla proces hibridizacije kao konvencionalna pšenica i ima manji udio glutena. Generalno je bogatija proteinima, mastima i vlaknima.
Mljeveni bademi puni zdravih masnoća. Kokosovo ulje bogato srednjelančanim trigliceridima koji imaju drugačiji metabolički put od drugih masti pa se koriste kao izvor energije i ne skladište se kao masti.
Koristim jaja kokoši koje borave uglavnom na na otvorenom, izbjegavam one iz trgovina zbog drugačijeg nutritivnog profila. Jaja ovakvih kokoši imaju više esencijalnih omega 3 masnih kiselina koje djeluju antiinflamatorno u organizmu. Sastav masti u jajima varira u ovisnosti šta kokoši jedu. Ukoliko se njihova ishrana zasniva uglavnom na onome što pronađu u prirodi žumanjak će imati bolji nutritivni profil esencijalnih masnih kiselina, ali ukoliko se prehrana bazira iskuljučivo na tovljenju sastav esencijalnih masnih kiselina biti će drugačiji.
Recept za tart od šljiva
- 3 jaja
- 100 gr mljevnih badema
- 150gr brašna od spelte
- prašak za pecivo
- 3 kašike zobi
- 1 kašičica cimeta i malo vanilije po želji
- 2 kašike maslinovog ulja
- kokosovo ulje kojim ćemo namastiti kalup za tart
- 3-4 kašike meda ovisno koliko slatko volite
- 500gr šljiva zavisno od veličine kalupa
- malo soli
- kokosov šećer
- mlijeko ili napitak od zobi, badema, riže…
Suhe sastojke pomješati posebno. Jaja, mlijeko, maslinovo ulje umutiti i dodati suhim sastojcima. Premazati kalup kokosovim uljem/masti. Sve izliti u kalup za tart. Poredati šljive po površini. Na kraju posuti kokosovim šećerom. Koristim kokosov šećer koji ima manji glikemijski indeks, i određenu količinu vitamina i minerala. Mada je količina vitamina i minerala zanemarljiva ali manje je rafiniran i izaziva manje skokove šećera u krvi.
Peći na 180 stepeni C, 25-30 minuta zavisno od pećnice.
Na kraju sam sve poslula sjeckanim bademima. Bademe sam namočila preko noći u filtriranoj vodi , isprala ih i blago sušila u rerni na 150 stepeni celzijusa. Ovakvim postupkom orašasti plodovi odključaju svoje nutrijente i eliminišemo fitinsku kiselinu, tako da nam vitamini i minerali postaju dostupnijim.
Sjećam se dok sam slušala predvanja na Institute for Integrative Nutrition, školi koju sam pohađala imali smo jako interesantno predavanje na temu kardiovaskulranog zdravlja gdje je DR. Mehmet Oz ispričao priču kako i on potapa svoje orašaste plodove preko noći i kao takve ih jede. Ponekad ih i tostira ili suši. Ali, on to ne radi radi nekog trenda ili najnovijih istraživanja. Radi jer se tako radi stoljećima u Turskoj u kojoj je rođen. Uvijek kažem kako su stari zanali kako najbolje iskoristiti svoje namirnice. Vjerovali prirodi i vlastitim instiktima.
Zapamtite, nemojte stvarati zabrane prema hrani. One grade loš odnos prema hrani. Zašto je bitno uživati u onome što jedete ? Pogledajte ovdje.
U slast!
