Vagus nerv

Vagus nerv. Nerv lutalica.

Puno je tehnika koje daju fokus na otpornost na stres, a malo je onih koji stavljaju fokus na građenje rezilijentost, otpornosti na stres. Stvaranje tzv. psihološkog imuniteta.

Posljednjih godina meditacija je došla u fokus. To je super jer, meditacija i mindfulness imaju prekrasne benefite. Ali, zamka je misliti da samo relaksacija ima benefite za naš nervni sistem. Stres nije toliko loš za naš nervni sistem ukoliko našem organizmu omogućimo oporavak. Snažan, otporan i fleksibilan nervni sistem nije uvijek miran, potrebno je da bude izložen i određenoj količini stresa i raznolikosti. Kada izađete malo iz zone komfora, vaš nervni sistem uči da funkcioniše efikasnije.

Šta je sa hroničnim stresom?

Reakcija tijela na stresno uzbuđenje je zdrava i normalna. To postaje problem samo kada zaglavimo u kroničnom stresu, ‘probijamo se’ da nadjačamo prirodne ritmove našeg tijela i ostanemo u stanju uzbuđenja duži vremenski period, bez povratka na zdravu početnu liniju.

Hronični stres povećava alostatsko opterećenje, uzrokujući habanje cijelog tijela, uključujući probavni, imunološki, kardiovaskularni i endokrini sistem. Ovo se može pokazati kao niz hroničnih zdravstvenih stanja kao što su IBS, depresija i autoimuni problemi. Zapravo, ovi sistemi počinju biti naša crvena zastava kojom naše tijelo počinje komunicirati sa nama. Ali, da li smo dovoljno svjesni da ga čujemo? Ili ćemo nastaviti po svome?

Šta je uopšte vagus nerv?

Vagus nerv je put povezivanja uma i tijela. Mreža nerava koji komuniciraju između srca i mozga, crijeva i mozga, zajednički su poznati kao vagus nerv. Vagus nerv kontrolira naš simpatički i parasimpatički nervni sistem, koji je odgovoran za tjelesne funkcije uključujući probavu, rad srca i imunološki sistem. Jedan je od ključeva za dobro emocionalno zdravlje i diktira našu sposobnost da se oporavimo od stresa i nevolja.O vagus nervu možete razmišljati pomalo kao o mišiću. Uz dobar vagalni ‘ton’, doživjet ćete veći osjećaj otpornosti i emocionalne regulacije, poboljšanje probave, bolje funkcionisanje imuniteta, manje upala i manje hronične boli.

Da bi održalo život, tijelo ima dva komplementarna nervna sistema: simpatički (uzbuđujući) i parasimpatički (smirujući). I jedno i drugo je potrebno ne samo za psihičku ravnotežu već i za preživljavanje. Bez parasimpatičke modifikacije, srce bi kucalo prebrzo da bi održalo život. U idealnom slučaju postoji glatka ravnoteža između to dvoje, nježna saradnja. Simpatikus je dominantan u naporu, vježbanju, atletici, emocionalnom i seksualnom uzbuđenju, kao i u stresnim situacijama. Parasimpatikus preuzima ulogu opuštanja, spavanja, meditacije, masaže, nježnog dodira, dubokog povezivanja s drugom osobom i njegovanja.

Vagus nerv i stres

Onog trenutka kada nastupi stresni događaj naš organizam je podešen na način da mobilizira svu dostupnu energiju kako bi pobjegao od „predatora“. Zjenice bi se raširile, probava bi bila usporena i usmjerena prema ekstremitetima kako bi mogli pobjeći. Seksualan nagon bi bio stavljen po strani.  Jer, niko ne razmišlja da vodi ljubav kada mu je život ugrožen. Kada je stres veoma veliki, simpatički sistem automatski prelazi u reakciju borbe ili bijeg. Ovo je ugrađeno u sistem. To se može dogoditi kao odgovor na vanjsku prijetnju ili percepciju prijetnje. Borba ili bijeg mogu riješiti stres. Ako nijedno nije moguće ili uspješno, simpatičko opterećenje može postati toliko ekstremno da ga tijelo može podnijeti.

U ovom trenutku imamo mehanizam za preživljavanje bez greške. Parasimpatički sistem raste. Dolazi tako snažno da šalje osobu u stanje „smrzavanja“. To može biti potpuni kolaps, disocijacija ili djelomičnije zamrzavanje, kao što je nemogućnost jasnog razmišljanja ili pristupa riječima ili emocijama, ili pomicanja dijelova tijela.

Parasimpatički mehanizam i vagus nerv

Parasimpatički dio vagus nerva ima dorzalnu (stražnju) i ventralnu (prednju). Dorzalni vagus je veliki, primitivni nerv koji je zajednički svim životinjama, uključujući ribe. Spušta se niz kičmu i ima ulogu u kontrolora naših pluća, srca (moderira otkucaje srca kako ne bi bili prebrzi) i želuca (gdje zapravo pomaže probavi). Izražen je u snu i opuštanju – na primjer, kada ležimo na plaži na suncu. Normalno, dorzalni vagus ima vrlo pozitivnu funkciju. Pomaže tijelu da lagano klati između uzbuđenja i opuštanja. Međutim, kada je simpatički sistem previše uzbuđen, dorzalni vagus nerv može ugasiti cijeli sistem i mi se zamrzavamo. Zapravo, možemo se osjećati zaglavljeni u situaciji s puno naboja u našem tijelu, ali nismo u stanju djelovati, što nas na kraju može dovesti do dorzalnog vagalnog gašenja.

To je najčešće kod traume i stida, što je trauma u razvoju. Stid također može dovesti do defanzivnosti (energija borbe), povlačenja ili izbjegavanja (energija bijega) ili umirivanja drugih ili situacije koja je pokrenula ovaj odgovor na preživljavanje.

Ventralni ili prednji vagus nerv je mnogo noviji dodatak. Uobičajeno je za sisare koji odgajaju žive mlade (ne gmizavce, ptice ili ribe). Ide direktno na mišiće lica i grlo. Pomaže u određivanju izraza i aktivan je u društvenom angažmanu. Kada je ventralni vagalni nerv aktivan mi tražimo i pokrećemo društveni kontakt. Društveni angažman za sisare je način aktivacije parasimpatičkog sistema. Ventralni vagalni društveni angažman je način da se spriječi i izađe iz dorzalnog vagalnog isključenja.  Vagalna kočnica je ključ regulacije nervnog sistema.

Šta je vagalna kočnica?

Vagalna kočnica povezuje mozak i srce. Kada ste u mirnom stanju, kočnica je aktivirana. Kada se suočite sa nedaćama ili sukobom, kočnica se otpušta kako bi se mobilizirao odgovor na stres. Zdrav nervni sistem će ponovo aktivirati kočnicu kada stresor prođe, omogućavajući vašoj fiziologiji da se uspori i vrati u normalu. Nakon događaja, vaša otpornost će se povećati kao rezultat savijanja ovog ‘mišića’. Postoje mehanizmi samoregulacije koje možete svakodnevno primjenjivati kako bi si pomogli. Postoje takozvani mehanizmi  tzv. od tijela prema glavi ( npr. EFT, joga, terapija plesom) ili od glave prema tijelu (npr.kognitivno bihejvoralna terapija ).

Kako svakodnevno stimulisati vagus nerv?

Puno je načina. Ali,  bitno je utvrditi trenutno stanje. Da li ste u crvenoj, žutoj ili zelenoj zoni. Ili pak kombinaciji? U sklopu Wholistic krug programa pomažem vam da to sami otkrijete. Postoji nekoliko tehnika kojima je moguće stimulisati vagus nerv. Tehnike sa pokretima očiju koriste jogiji hiljadama godina unazad, a primjenjuju se i u nauci EMDR terapija ali i u EFT-u (Tehnika emocionalne slobode).  Različite tehnike disanja pomažu. Pjevanje, humming, joga asane, probiotici, masaža, meditacija, provođenje vremena u prirodi. Igranje sa kućnim ljubimcima. Smijanje je jedan od najlakših načina za stimulaciju. Zato, bitno je da naučimo i probudimo ponovno dijete u sebi.

Moramo da poštujemo reakcije našeg tela, a ne da neprestano pokušavamo da razvijemo veštinu koja odbija sve što nam telo govori.” – Stephen Porges, dr.