Kako ojačati imunitet? Konkretni savjeti i koraci.

 Da li želimo da živimo dugo, a umiremo polako? Pa kako ojačati imunitet?

Da li hranite pogrešen dijelove tijela, masne ćelije? Ostatak organizma vam je gladan? Možda vam fali mikronutrijenata? Vitamina i minerala? Vlakana?

Hiljadama godina unatrag i danas naš organizam isto reaguje kada smo pod stresom. Kada bi nekada davno bili u opasnosti i bježali od medvjeda naš organizam bi počeo da proizvodi veće količine hormona stresa. Naš krvni pritisak bi porastao, puls bi se ubrzao, zjenice bi se raširile i nivo glukoze u krvi bi skočio, a sve kako bi mogli pobjeći od opasnosti koja nas vreba. Naš organizam u tom trenutku samo razmišlja kako da se spasi i preživi, probava i nagon za razmnožavanjem su stavljeni po strani. Kada opasnost prođe aktivira se parasimpatički mode tzv. “odmor i probava” kada se odmaramo , varimo hranu i naš nagon za razmnožavanjem ponovno se vraća u normalu. Zvuči poznato?

Međutim, šta se  danas dešava ? Zaglavili smo u tzv. crvenoj zoni.

Televizija, društvene mreže i stres postaje hroničan, mi nikako da dopustimo našem organizmu da uspori i počine variti hranu i asimilirati nutrijente iz hrane. Stres ukoliko iz akutnog preraste u hroničan zaglavili smo u crvenoj zoni.
U stanju stresa našem organizmu su potrebne veće količine nekih nutrijenata recimo vitamina C, jer naše nadbubrežen žlijezde luče veće količine hormone stresa. U našoj evolucijskoj historiji čovjek je izgubio jedan enzim koji mu omogućava da sam proizvodi svoj vitamin C. Životinje još uvijek posjeduju taj mehanizam i u stanju stresa proizvode veće doze vitamin C.
Povećane količine prostih ugljikohidrata kao što su recimo bijelo brašno koje se bez vlakana u našem organizmu metaboliše puno brže i pretvara u šećere. Za svaku molekulu šećera naš organizam treba dodatnih 89 molekula magnezija.
Zatim, izaši smo kalendarski iz zime i naš organizam ima smanjene ako ne i deficitarne količine vitamin D, samoizolacija i nemogućnost izlaska vani još pogoršava to stanje.
Pa onda dalje udio, pojedinih minerala od 1940. do danas ukazuje da recimo nivo magnezija je manji i do 85% u pojedinim namirnicama, iako znamo da magnezij utiče na 300 različitih procesa u organizmu, hrana prelazi velike udaljenosti i tako gubi veliki udio nutrijenata, uzgajanje monokultura smanjuje biološku raznovrsnost …

Zatim, cink koji je jako bitan za imunitet kao i selen koji je antioksidant.

Kako si pomoći?

Započnimo malim koracima:

• Potamnimo svoje brašno i tjesteninu kupujte integralno raževo, kukuruzno, ječam, zob, heljda pune su police ovakvih vrsta brašna.Takvom brašnu nisu uklonjene klica i ovojnica tako sadrži veće količine minerala i vitamina kao i vlakna koja usporavaju skokove šećera u krvi i duže vas drže sitim.
• Izbjegavajte hidrogenizirana ili djelimično hidrogenizirana biljna ulja jer sadrže trans masti koje ne želite u svom organizmu jer utiču na jako delikatan sistem eikozanoida ili tzv. lokalnih hormona i koji mogu stvoriti različita upalna stanja u vašem organizmu. Pojačajte unos sjemenki lana (nemojte ih kupovati samljevene nego ih sameljite kod kuće i nemojte ih termički obrađivati), chia sjemenke, riba, zeleno lisnato povrće. Maslinovo, kokosovo, domaći maslac ili maslo, suncokretovo ulje na koji ste svi navikli. Ali, hladno prešano oleinske sorte koji je pogodno za prženje.
• Prženje svedite na minimum. Ukoliko, pak pržite dodajte salatu kao prilog i dresing od limuna kako bi neutralisali štetno dejstvo kancerogenih spojeva koji nastanu prženjem.
• Ukiselite, fermentirajte kupus, mrkvu, krastavice. To ne znači da ga zalijete alkoholnim ili jabukovim sirćetom. Napravite onako kako su radile naše nene, bake, babe. Voda i so. Tačka. I ostavite nekoliko dana da stoji na tamnom i toplom mjestu ukoliko želite da ga jedete brzo. Izvor su prirodnih probiotika.
• E sada, treba nahraniti te dobre bakterije u crijevima prebioticima, a tu dolaze na red luk, prasa, čičoka, zelena banana jer u sebi sadrži tzv. rezistentni škrob.
• Sjemenke lana, suncokreta, tikva, sezam svaka nosi određene benefite vitamin E kao antioksidans. Minerali, vitamine… Posipajte ih po salati, supi ili smooth-ijima.
• Orašasti plodovi, nemojte kupovati one u kesicama jer sadrže nepoželjna ulja i veće količine soli kao i niz neželjenih sastojaka.
• Kupujte što više lokalne namirnice, istražite odakle dolazi vaša salata. Recimo rukola. Kupite je od naši proizvođača, a ne iz neke druge zemlje jer ona u transportu izgubi puno hranjivih sastojaka. Isto tako ne znači da ukoliko stoji na proizvodu da je organsko da je stvarno tako kod nas je u velikoj mjeri prisutan tzv. greenwash marketing sugestivno navođenje kupca da je proizvod organski, zdrav ili domaći ali bez organske markice to ništa ne znači, ali o tome nekom drugom prilikom.
• Zeleno lisnato povrće, zatim listove mladog maslačka ili koprive i pravite sa njima potaže, uljevke ili fritaju sa jajima. Ubacite u prehranu povrće iz porodice kupusnajča kao što su brokula, karfiol, rukola koje u sebi sadrže jednu sumprnu komponentu koja nam pomaže u prirodnom procesu detoksikacije tijela ali štiti i od nekih oblika raka.
• Medicinske gljive maitake, reishi, shitake, cordyceps, prirodni imunimodulatori. Spirulina , chlorella ali, samo organskog povrijekla prirodni su kelatori metala iz našeg organizma.
• 5-6 porcija dnevno svježeg prije svega povrća i voća.
• Začini i čajevi uvrstite ih u svoju prehranu, nemojte kupovati gotove začinske mješavine nego eksperimentirajte , svaki začin ima svoje benefite i začinima stvarate slojeve okusa i različite arome. Origano sadrži recimo karvakrol koji djeluje antiviralno. Cimet stabilizuje nivo šećera u krvi. Menta pomaže probavi. Matičnjak djeluje umirujuće. Đumbir poboljšava probavu, pomaže kod mučnina i djeluje protivupalno.Kurkuma djeluje protivupalno. Ali, dodajte joj biber i malo masti jer tada se njena bioraspoloživost povećava i do 2000%.
• Proteini/bjelančevine? Meso i mesne proizvode ograničiti. Ukoliko imate nekog svog lokalnog uzgajivača tim bolje jer ćete izbjeći dodatne doze antibiotika i hormona rasta koje ima meso uzgojeno na konvecionalan način. Ubacite grah, leću, ribu, orašaste plodove i jaja koka iz slobodnog uzgoja kao dodatni izvor proteina.
• Napravite sebi domaće supe/temeljce od kostiju i povrća i zamrznite višak. Ubacite malo jabukovog sirćeta kako bi izvukli dodatno minerale iz kostiju. Temeljci od kostiju i povrća su jako dobri za imunitet.
• Kolači? Što da ne i sa mjerom. Ali, pojedite ga bez grižnje savjesti! Kada pojedete kolač nakon kojeg vas grize savjest lučite hormone stresa. Kada poželite pojesti kolač pojedite ga. Ali, bez grižnje savjesti i uživajte u njemu jer u tom slučaju lučite u potpunosti druge hormone. Više o ovom poslušajte ovaj moj video.
• Izađite na balkon kada je sunčan dan za dodatnom dozom vitmina D. Forest bathing, grounding tehnike koje pomažu da smanjimo stres.
• Dišite duboko kada nastupi napad panike ili neka anksiozna misao jer, disanjem, (pogotovo dužim izdisajem ) poručujete svom tijelu da je sigurno i izlazite iz glave i vraćate se tijelu.
• Stvorite sebi rutinu. Napravite time slot-ove, vremenske periode kada ste na internetu ili gledate TV, tako ćete smanjiti nivo stresa.
• Meditirajte jer meditacijom smanjujete upalne procese u organizmu, bojite, kuhajte. Sve ove aktivnosti pomažu aktivaciji istog relaksacijskog mehanizma opuštanja.
• Pustite muziku, plešite, pjevajte naglas jer na taj način stimulišete vagus nerv i povećavate vagalni ton koji pomaže da se opustite.
• Plačite kada vam se plače jer suzama izbacujete kortizol iz svog organizma i kada vas obuzmu loše emocije “osvijestite ih” i pustite. Nemojte pasti u zamku ruminacije (ponavljanja negativnih misli, iskustava i osjećaja).
• Nemojte zaboraviti piti vodu. Voda je jako bitna, često ljudi posežu za hranom ,a u stvari su gladni! Pokušajte svaki put kada dobijete napad gladi popijte čašu vode.

Dakle, hrana i cjelovite namirnice su na prvom mjestu sa što manje rafiniranih obrađenih sastojaka. Izbjegavajte proizvode koji imaju listu sastojaka na poleđini. Odaberite one sa 3-4 sastojka. Tehike relaksacije i rutina su na drugom mjestu. Dodaci prehrani po potrebi uz konsultacije sa vašim doktorima, farmaceutima ili nutricionistima. Dobar multivitaminsko-mineralni kompleks, vitamin C, vitamin D, probiotici, omega 3.

Pokušajte se opustiti i ne razmišljajte o tome šta je bilo juče niti šta će se desiti sutra. Znam, jako je teško uzimajući u obzir trenutne okolnosti. Ali, dopustite sebi da samo malo, malo zastanete. Udahnite i uživate u sadašnjem trenutku! Promjenite perspektivu gledanja na stvari i na probleme. Skupite snagu za dalje!